10 C
Kotor Varoš

Nastavljeno suđenje za ratne zločine u Kotor-Varoši

TOP VIJESTI

KOTOR VAROŠ – Na suđenju za zločine počinjene na području Kotor-Varoši 1992. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine opisao je ulazak jedinice za posebne namjene u ovaj grad, te akcije na sela Večiće i Bilice.

Dragoslav Trninić je ispričao da je 1992. godine pristupio Jedinici za posebne namjene pri Centru službi bezbjednosti (CSB) Banjaluka zajedno sa još 20 do 30 momaka, među kojima su bili Nenad Petrović, Zlatan Mišić, Boran Danilović i Danko Kajkut, za kojeg je rekao da im je bio nadređeni u prvom vodu.

– Dobili smo uniforme i puške. Prvo plave uniforme, nakon toga maskirne, pa kombinezone. Dobili smo crvene beretke i plave kačkete, te šešire za kombinezone. Od oružja automatsku pušku kalibra 7,62 i nakon nekog vremena “tetejac”. Sjedište nam je bilo u Rakovačkim barakama, to je strelište na tri-četiri kilometra od centra Banjaluke – izjavio je Trninić, dodavši kako je u jedinici bilo oko 100 ljudi raspoređenih u vodove.

Svjedok je na upit tužioca Mersudina Pružana, koji mu je čitao imena, kazao da su s njim u jedinici bili Gojko Rančić, braća Vrhovac, Boran Makivić, Boro Vučenović, Damir Dubočanin, Božo Rajlić zvani Mama, te da su komandanti jedinice bili Nenad Kajkut, Ljuban Ećim, Zdravko Samardžija i Nenad Stevandić. On je rekao da je Samardžiju upoznao u Kotor-Varoši, da ga je u životu vidio deset puta i da ga je znao kao aktivnog policajca.

Jedinica je, prema Trniniću, imala dva borbeno oklopna vozila (BOV) i dva transportera. Sva vozila su bila opremljena PAM-om kalibra 12,7 mm. Kazao je da su bili na zadacima obezbjeđenja putne komunikacije u Ključu s policijom ovog grada, da su išli u Donji Vakuf na obezbjeđenje punktova i patroliranje gradom, a da su, kao korpuska policija, imali zadatak ulaska u Derventu. Na pitanje Pružana da li misli na osvajanje grada, Trninić je odgovorio potvrdno.

Trninić je opisao odlazak u Kotor-Varoš

– Bio sam kod kuće, javljeno mi je da se spremim. Bilo je u mom naselju još četiri-pet pripadnika jedinice. Otišli smo prvo u Rakovačke barake, gdje smo ušli u dva autobusa, i došli u Čelinac. Komandant brigade je otišao na komandni sastanak, i kada se vratio, rekao je: ‘Idemo u Kotor-Varoš’ – kazao je svjedok, pojasnivši da je komandant bio Nenad Kajkut.

Trninić je opisao da je njegov zadatak, zajedno sa dva naoružana civila, bio zaposjesti “Elektrodistribuciju” i Dom zdravlja u Kotor-Varoši. On je rekao kako je u bolnici proveo dva dana, a nakon toga dva dana u “Elektrodistribuciji”, ali da je spavao u Policijskoj stanici u Kotor-Varoši, na spratu, gdje je bilo četiri-pet kreveta.

– Ja lično nisam prisustvovao privođenju. Tokom noći je bio žamor, ali ponekad ste mogli čuti jauke iz zatvora. Bilo je privođenja, normalno da je bilo, to je policijska stanica, nije vrtić – kazao je Trninić, dodavši da je nakon toga od kolega saznao da su civili privođeni u pilanu, školu i komunalno.

Ispričao je kako su prekoputa policije, u autoelektričarskoj radnji, pili kafu Nešo Kajkut, Ljuban Ećim, Zdravo Samardžija, Šubara i vlasnik te radnje.

Tužilac je potom pustio videosnimke ulaska jedinice u Kotor-Varoš, na kojima je Trninić prepoznao Nenada Stevandića, Ljubana Ećima i Dragana Samardžiju. Rekao je da je komandni kadar jedinice imao par “hecklera”.

Trninić je kazao kako je učestvovao u tri akcije. Prva je bila na selo Bilice, gdje su živjeli Hrvati. Opisao je kako su oni preko brda ušli u selo, odakle je na njih pucano, te da su se na raskršću u selu spojili s drugom jedinicom, koju je vodio Saša Petrović. Rekao je kako su u selu naišli na grupu civila od 50 do 100 ljudi, koji su odvedeni.

Druga akcija, izjavio je, bila je na Večiće. Tom prilikom od snajpera je poginulo pet ljudi, među kojima Zoran Račić, a 18 ljudi je ranjeno. Trninić je kazao kako su na putu “‘naletili’ na muslimanske vojnike” i da je bilo dosta puškaranja. Treća akcija, u kojoj je, kako je rekao, učestvovao Trninić, bila je opet na Večiće. Ispričao je kako su navečer došli u selo Živinice kod Skender-Vakufa, odakle su krenuli u zoru.

Progon civilnog stanovništva

– Vidio sam Zorana Samardžiju, koji je sjedio, Ećima i Nešu Kajkuta, koji su bili na jednoj stijeni. Mi smo ih prošli. Prilikom ulaska u selo uništili smo njihovu odbranu. Ušli smo nekih 100 metara u selo. Iz pravca sela Zebe trebala su ući dva tenka. Međutim, jedan se zaglavio u kanjonu rijeke Vrbanje, drugi nije mogao proći. Grupu je vodio Slobodan Dubočanin i odlučili smo da napustimo selo – izjavio je Trninić, dodavši kako je prolaskom kroz selo na zemlji vidio mrtva tijela civila i ljudi u maskirnim uniformama.

Trninić je kazao da je s njima prema Vrbanjcima, gdje su se trebali spojiti s drugim jedinicama, išlo 100-200 civila, dodavši da su jedno vrijeme korišteni kao živi štit. On je ispričao kako su prošli kroz polje kukuruza, te da su na njih “pucali muslimani”.

– Kada smo prolazili kroz kukuruze, izašli smo na jedan put. Jedna žena je u naručju nosila jedno dijete, a za ruku je vodila dječaka. On je rekao: “Nano, nano, eno babo puca na nas.” S njima je išla jedna baba i sjela na put i rekla da ne može više. Tada je pogodio metak i poginula je – ispričao je Trninić, kazavši da su civile odveli do Vrbanjaca.

Na pitanje Miloša Perića, branioca Zdravka Samardžije, da li su prije ulaska u Derventu dobili informaciju da su tamo ušli Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) i Hrvatska vojska (HV), te da ne idu zauzimati grad nego neutralisati paravojne formacije, Trninić je odgovorio da su “angažovani da pređu preko mosta i zauzmu grad Derventu”.

Perić je pitao Trninića da li mu je Samardžija ikada izdao naredbu, na šta je on odgovorio da nije, ali da je Samardžija učestvovao u akcijama komandovanja voda, kao i Nešo Kajkut, Ećim, Dubočanin, Stevandić, te da su oni bili dio komandnog kadra. Perić je rekao i kako su snimci koji su danas puštani u sudnici “prije četiri godine montirani Stevandiću”, na šta je tužilac Pružan kazao da se radi o materijalu Haškog tribunala.

Samardžija je optužen u svojstvu člana komande Specijalnog odreda milicije CSB-a Banjaluka da je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Kotor-Varoši. Na teret mu je stavljen progon civilnog stanovništva 1992. i 1993. godine nezakonitim zatvaranjem, mučenjem, ubistvima, silovanjem, deportacijom i drugim nečovječnim djelima, kao i uništenje imovine i vjerskih objekata.

Suđenje će biti nastavljeno 16. maja.

NAJNOVIJE

NE PROPUSTITE